Rezultati ankete ,,Sloboda medija‘‘

Pozdrav čitaocima i aktivistima. Pred vama su rezultati ankete pod nazivom ,, Sloboda medija“, koja se odnosila ne samo na izvještavanje medija (bilo ono objektivno ili ne), već i na sam uticaj medija na vas građane. Anketa je zadovoljila naše očekivanja, a u nastavku teksta možete pogledati i pročitati analizu iste. Hvala svim učesnicima na izdvojenom vremenu i saradnji.

Još u prethodnoj anketi spominjali smo medije u Republici Srpskoj, konkretno neistine plasirane od strane državnih medija na svakodnevnom nivou, kao i nemogućnost malog broja objektivnih novinara, koji zbog straha, ne smiju da plasiraju istinu. Sa ovom anketom imali smo za cilj da saznamo više informacija na ovu temu, kao i vaša lična iskustva. Pitanja ćemo zajedno preći i obrazložiti, kao i u prethodnoj anketi, komentarisaćemo vaše odgovore i obrazložiti naša razmišljanja o datom pitanju. Rezultate ankete možete pogledati i u postocima, a prikazani su na sledećoj slici, osim drugog pitanja koje smo posebno izdvojili kako bismo lakše predstavili sam rezultat.

             982ADD51 2101 4309 ACDB 36F883355939

- 1. Pitanjem smo htjeli uvidjeti da li redovno pratite izvještavanja od strane domaćih medija, više od pola vas je odgovorilo sa ,,ponekad'', što je potpuno razumljivo obzirom da je u RS sve manje nezavisnih i objektivnih medija. Dosta vas prati izvještavanja putem interneta ,u smislu da smo svi mi zajedno, neki duže neki manje, posjetioci društvenih mreža i interneta na kojima su nam između ostalog dostupne sve vijesti objavljene za taj dan. Dok postoje i trenuci u kojima, slučajno ili putem same komunikacije sa drugima, dolazimo do informacija. Smatramo da su mediji nešto što već dugi niz decenija ima uticaj na populaciju širom svijeta i da svaka zemlja u svijetu ima svoj državni mediji. Mediji trebaju biti propraćeni, ali takođe i zakonom regulisani, objektivni, istiniti, nezavisni od političkih partija i sl. 

- 2. Pitanje smo posebno izdvojili, jer ste trebali da navedete na kojem od medija najčešće slušate dnevne vijesti. Na sledećoj slici vam predstavljamo vaše odgovore u procentima, a zatim ćemo neke i obrazložiti:

            62B6C2AC C192 4D7A 937D 8CC867AB6D4C 

- Kao što smo u prethodnom obrazloženju pitanja spomenuli, dosta ljudi dolazi do informacija i vijesti putem interneta. Ova činjenica nije iznenađujuća, obzirom da puno više ljudi (naročito mladi) koriste internet nego što npr. čitaju novine ili gledaju dnevnik/vijesti. Što se tiče gledanih televizijskih kuća, iz ovog pitanja možemo zaključiti da je najgledanija RTV BN Televizija. Imali ste mogućnost da napišete TV kuću kao lični odabir i to zajedno sa ostalim ponuđenim kućama čini po 6% svaki od ukupnih 100%.

- 3. Pitanje se odnosilo na nezavisnost domaćih medija, odnosno da li vi smatrate da li su mediji nezavisni. Većina odgovora bila je pod ne, u čemu se i mi apsolutno slažemo. Generalna slika je takva, da mediji u BiH nemaju slobodu govora i da su rijetki oni koji se usude ,,progovoriti''. I mediji koji su nekada bili nezavisni, danas su pali u zavisan položaj u odnosu na vladajuće strukture u državi. A tu su i oni mediji što će napisati ,,sve što treba''. 

- Četvrto pitanjem glasilo: ,,Da li ste ikada upoređivali informacije na različitim medijima?''. Na našem sajtu, ako niste upoznati, postoji kategorija pod nazivom ,,Komparacija vijesti'', u kojoj objavljujemo vijesti iste tematike, ali drugačije prikazane. To je nešto, što je nažalost na našim prostorima ne samo sve češća pojava, već i jedna nemarnost medija u objevljivanju vijesti koje su očigledno neistinite ili nepotpune. Građani iz generacije u generaciju sve manje povjerenja imaju u medije i samim tim, mlađe generacije sve više ih izbjegavaju. To je rezultat ovakvog načina rada medija kao što je slučaj kod nas u BiH. 

- Peto pitanje bilo je vezano za uticaj medija na vaše mišljenje o društvu i o državi uopšteno. Odgovori u ovom pitanju su bili poprilično podjeljeni. Dosta vas smatra kako mediji nemaju uticaj na vaše mišljenje, nešto manje od pola smatra da imaju, i manji dio smatra da imaju ponekad uticaj. Medijska moć je toliko jaka da se često utiču na naše stavove i razmišljanja, a da toga nismo ni svjesni. U svakom slučaju, ništa loše nema u tome da provjerimo neke informacije kad ih vidimo ili da ,,dva puta razmislimo'', nakon pročitane vijesti. 

- 6. Pitanje odnosilo se na strah kod novinara koji žele objektivno istraživati. Većina ispitanika smatra da strah kod novinara postoji. To je činjenica koja može vrlo lako da se uoči. Svjedoci smo više slučajeva napada na novinare i medije koji objektivno pišu, i to ne samo verbalne, nego i fizičke napade.

- Sedmo pitanje se nadovezuje na prethodno, da li u BiH postoje mediji potpuno neovisni o politici i koji potpuno objektivno izvještavaju? Odgovori su poprilično podijeljeni, a najviše ih je bilo pod ,,da''. Ovo pitanje, odnosno sam odgovor ovisi isključivo od osobe do osobe i njenog ličnog iskustva. 

- Osmo pitanje je glasilo: ,,Smatrate li da smo u današnje vrijeme naprednih komunikacija bolje informisani nego prije 30 godina? Odgovor su kao i za prethodno pitanje, dosta podijeljeni. Najviše ispitanika je bilo za odgovor ,,da''. Ovo pitanje se može protumačiti na dva načina, bolje informisani u smislu da imamo napredniju tehnologiju i da su nam informacije pristupačnije, ali i bolje informisani u smislu da su informacije kvalitetnije i opširnije.  

- U devetom pitanju se radilo o vašem obraćanju medijima, da li ste ikada zatražili neki vid pomoći od medija i sl. Većina odgovora je bila pod ,,ne''.  Da li se u ovom slučaju radilo o strahu građana od iznošenja određenih problema medijima ili nepovjerenju da će problem biti adekvatno prezentovan javnosti, a postoji i veliki procenat građana koji zbog "sramote" ne žele izaći u medije i ukazati na određene probleme, što opet proizilazi iz našeg mentaliteta.

- I posljednje pitanje je u vezi sankcionisanja medija koji neobjektivno izvještavaju i iznose neprovjerene informacije, a vaši odgovori su uglavnom bili pod ,,da''. Važno je da jedan medij, pogotovo državni javni servis, bude nezavisan i objektivan, a informacije istinite. Smatramo da sankcije trebaju postojati, ali i prava i zakone koji će štititi novinare i omogućiti im da bez straha obavljaju svoj posao.

Nakon imenovanja bivšeg direktora RTRS-a Draška Milinovića za generalnog direkotra Regulatorne agencije za komunikacije,a protiv kojeg postoje pokrenute brojne tužbe pred sudovima, ali i RAK-om , za klevetu i iznošenje neistinitih informacija na javnom servisu,  postavlja se pitanje da li građani uopšte više imaju instituciju kojoj je se mogu žaliti i tražiti kažnjavanje medija koji iznose laži i klevete protiv njih samih. Po ne znam koji put se pokazalo da ljudi u institucijama na čiji rad se građani žale, budu nagrađeni za svoj nerad ili neadekvatan rad nekom boljom pozicijom.