Povećan broj građana Banjaluke koji traže pomoć

U Banjaluci je, prema podacima Centra za socijalni rad, od marta ove godine, za oko 30 odsto povećan broj građana koji su morali potražiti pomoć kako bi platili račune ili obezbijedili obroke za svoju porodicu.

Bosna i Hercegovina spada među 20 najsiromašnijih zemalja svijeta, a svaki šesti građanin je gladan. Ipak, broj siromašnih bi do zime mogao čak i da premaši brojku od million ljudi, zvanični su podaci Svjetske banke.

U Banjaluci je, prema podacima Centra za socijalni rad, od marta ove godine, za oko 30 odsto povećan broj građana koji su morali potražiti pomoć kako bi platili račune ili obezbijedili obroke za svoju porodicu. 

Jedna od njih je i Radmila Slijepčević koja je u epidemiji virusa korona počela da uzima obroke u javnoj kuhinji i to svakodnevno.

"Dolazim otkad je počela epidemija. Mala penzija, bolesna sam, podstanar, ne može to pokriti. Svaki dan uzmem ovdje, pa podijelim s kim još mogu", kaže Radmila Slijepčević.

Da je situacija alarmantna govori podatak da se u pet javnih kuhinja u Banjaluci hrani skoro dvije i po hiljade ljudi, dok je ta brojka prije pojave virusa korona bila dva do tri puta manja.

U javnoj kuhinji „Obrok ljubavi", koja djeluje u sklopu udruženja građana „Mozaik prijateljstva" dnevno se podijeli do 500 obroka, a vikendom i više od 1000.

"Mislim da ni za vrijeme rata, ni u ratu nije bilo ovako. Ljudi prosto nemaju, dolaze tu, mi se snalazimo kako znamo, treba obezbijediti, to nam je najbitnije svaki dan, hljeb.", kaže Miroslav Subašić.

Sigurna radna mjesta, prihodi koji omogućavaju život dostojan čovjeka, uslovi rada i dostupnost socijalne zaštite pitanja su koja više nego ikad utiču na svakodnevicu ljudi koji žive u siromaštvu. Zato je neophodno prvo podići ekonomiju i to kroz podsticaje za ravoj malog biznisa, poručuju ekonomisti, jer nakon pada ekonomije nastupaju glad i siromaštvo.

"Ukoliko ljudima zatvorite i ne date male biznise od kojih živi jedna kompletna porodica, vi ste ugasili kompletna primanja i to je jednako fizičkom odumiranju.", poručuje Zoran Pavlović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 10 miliona djece godišnje umre zbog bolesti uzrokovane izgladnjivanjem. Zbog epidemije virusa korona još 150 miliona djece širom svijeta pogođeni su siromaštvom, piše u analizama koje je objavio UNICEF.

Od pojave virusa korona početkom godine zabilježeno je 15–odstotno povećanje broja djece koja žive u oskudici u državama sa srednjim i niskim prihodima.

Izvor : RTV BN