Radovi iz radionice : "Promjena pravnog okvira kao uvjet za zaustavljanje govora mržnje i vrijeđanja na internetu" Sanela Porča

Danas vam predstavljamo drugi uspješan rad iz naše radionice  "Kako sankcionisati govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama?". Rad je napisala Sanela Porča, doktor medijskih i komunikoloških znanosti iz Zenice.

Autor : Sanela Porča

Sagledavajući trenutno stanje na društvenim mrežama i internetu, analizom medijskih naslova i komentara korisnika društvenih mreža uočava se prisutnost elemenata govora mržnje ali i mnoštvo uvreda upučenih na različite adrese. Predizborna kampanja u pravilu sa sobom nosi rivalski karakter obraćanja javnosti, a to svakako podgrijava političke, nacionalne, vjerske  i druge revolte koji veoma često prelaze u vrijeđanje, klevetu i govor mržnje.

Za bolje razumijevanje ovog teksta važno je okvirno definisati pojmove govor mržnje, kleveta i  uvreda.

Govor mržnje se shvata kao svaki oblik izražavanja kojim se širi, potiče, promoviše ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam i drugi oblici mržnje na temelju netolerancije uključujući i izraženi agresivni nacionalizam i etnocentrizam, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla (preporuka Komiteta Vijeća Evrope br. R(97)20 o govoru mržnje – 1997). Uz ovo se može dodati još da govor mržnje obuhvata i govor koji je usmjeren ka stvaranju mržnje i netrpeljivosti prema polu i seksualnoj opredjeljenosti, uključujući i netrpeljivost prema različitom političkom i drugom mišljenju. Važno je napomenuti da je govor mržnje u Bosni i Hercegovini u domenu ustavno-pravne kategorije, dakle regulisan je krivičnim zakonom. Krivični zakon je posebna oblast pravne nauke i sankcije po krivičnom zakonu su mnogo strožije u odnosu na prekršajne postupke. Kazne za govor mržnje u Bosni i Hercegovini su zatvorske i osobe koje budu osuđene za govor mržnje lišavaju se slobode u vremenskom rasponu od tri mjeseca do deset godina zatvorske kazne.

Kleveta je uzrokovanje štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili prenošenjem izražavanja nečeg neistinitog, identifikujući to lice trećem licu. Kleveta može biti na ličnom nivou i uglavnom se dešava u komentarima putem društvenih mreža. Važno je znati da korisnici interneta i društvenih mreža mogu biti tuženi za iznošenje klevete nadležnim organima. Kleveta se uglavnom veže za medijske kuće koje su uključene u prenošenje informacija i informisanje javnosti. Sankcije za klevetu su uglavnom materijalnog karaktera i ogledaju se u namirivanju štete prema osobi ili pravnom licu u visini srazmjerno nanesenoj šteti ugledu oštećene strane.

Uvredom se smatra svaki verbalni izražaj koji vrijeđa drugu osobu, grupu osoba ili pravno lice. Pod uvredama podrazumijevamo psovke, vulgarizme, nedolično obraćanje. Uvreda se prema zakonu smatra prekršajem i podliježe sankciji ukoliko je izgovorena u javnom prostoru. Sankcije za uvredu su uglavnom novčane i kreću se u rasponu od 100 KM do 600 KM (Zakon o javnom redu i miru Kantona Sarajevo). Pod javnim mjestom podrazumijeva se mjesto kojem je slobodan pristup neodređenom broju lica bez određenih uvjeta.

Shodno navedenom zaključuje se da su društvene mreže i internet u velikoj mjeri kontaminirani govorom mržnje, klevetom i vrijeđanjem. Godinama traju napori kako bi se unaprijedila ova oblast i na ispravan način sačuvala sloboda govora a sankcionisao govor mržnje, kleveta i uvrede. Dosadašnja istraživanja i monitoring uglavnom su usmjereni na govor mržnje. Ta istraživanja pokazuju da je govor mržnje prisutan na online portalima i to na mjesečnom nivou od pet pa do 25 slučajeva. Posjetitelji web portala moraju znati da komentari s govorom mržnje podliježu krivičnoj odgovornosti jer podstiču netrpeljivost i huškanje. Ista odgovornost odnosi se i na one čiji komentari sadržavaju prijeteće poruke na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Potreba bržeg i efikasnijeg djelovanja u slučajevima govora mržnje, klevete i uvrede na internetu

Prema izvještajima Tužilaštva BiH veoma mali broj slučajeva je prijavljen kao govor mržnje. U određenim izvještajima navodi se problem neefikasnosti i nemogućnosti dokazivanja krivice počinioca. Jedan od mogućih načina poboljšanja stanja u ovom domenu je pritisak javnosti i veći broj prijavljivanja i podnošenja tužbi za govor mržnje. Očigledno je da nešto u sistemu ne funkcioniše jer svakim danom je sve više slučajeva govora mržnje pri čemu nema procesa niti kažnjenih. Drugi problem sa kojim se susreće naše društvo je problem identifikacije počinioca na internet platformi. Ovdje se prije svega misli na botove i lažne profile. Susjedna država Hrvatska obavezuje svoje građane na obaveznu identifikaciju prilikom otvaranja računa ili profila na društvenim mrežama, ovo je ujedno i prijedlog za poboljšanje i efikasnije rješavanje problema na internetu koji se odnose na govor mržnje, klevetu i uvrede. Zakonski je potrebno internet i društvene mreže označiti kao javni prostor što on u suštini i jeste, a naročito one platforme koje su dostupne svima bez posebnih uvjeta. Proglašavanje društvenih mreža javnim prostorom nadležni organi bi vrlo lahko mogli identifikovati i prekršajno kazniti one koji iznose uvrede i klevete. Što se tiče govora mržnje i vođenja sudskog procesa to je komplikovanije i teže izvodivo. Određenim istraživanjima osobe koje vrijeđaju, kleveću, vulgarno se izražavaju u skoro 70% slučajeva sklone su govoru mržnje. Ako bi se prekršajnim nalozima i udarom na budžet takvih ljudi djelovalo to bi u velikom procentu umanjilo njihov poriv za govorom mržnje.

Zaključuje se da kazneni zakoni i kaznena politika u oblasti online djelovanja nisu na zadovoljavajućem nivou i da se putem društveno odgovornih organizacija izvrši pritisak da se ta oblast što prije zakonski uredi u smislu brzog identifikovanja i sankcionisanja spomenutih problema.

Slobodna riječ