Komparacija TOP vijesti RTRS - BNTV 22.11.2020.

Danas imamo podjeljeno društvo po gotovo svakom pitanju. Ako sagledamo malo širu sliku i uzmemo u obzir uticaj najgledanijih medija to ništa nije čudno.Potrudićemo se da vam svakodnevno pokažemo koje su to bitne informacije na najglednijim medijima u zemlji. Samim tim imaćemo širi sliku o tome postoje li nezavisni i neprsitrasni mediji u BiH.

RTRS : Incko više ništa ne može da nametne

Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da visoki predstavnik u BiH Valentin Incko više ništa ne može da nametne niti ima razloga, te ocijenio da to zapadna Evropa ne može da prihvati.

- Njega nešto "popali" u Sarajevu i on odmah počne da reaguje kao iz vedra neba. Vjerovatno oni u Sarajevu to od njega traže - rekao je Dodik komentarišući prijetnje Incka da je spreman nametnuti zakon o negiranju geoncida ako ne bude usvojen do 11. jula naredne godine.
Dodik je istakao kako ne misli da Incko može nešto da nametne.

- Šta i ako nametne, nema razloga... Ipak je on olupina u smislu da je prošlost, a da li će uspjeti sa tim njegovim... Vidjećemo - izjavio je Dodik medijima iz Republike Srpske.

On smatra da je prošlo vrijeme i da zapadna Evropa to ne može da prihvati.

- Kakva je to priča o tome da na silu nešto nekome namećete. Da li to u Evropi tako rade - upitao je Dodik.

Dodik je ocijenio da se od Incka svašta može očekivati i da je izgubio kompas.

- On hoće da se vrati da dobije još koju godinu mandata i spreman je da se dodvori muslimanima od kojih vjerovatno prima već ozbiljne apanaže - istakao je Dodik. 

Izvor : RTRS

BNTV : Dejton nije ispunio očekivanja većine studenata u BiH

straživanje mišljenja studenata o Dejtonskom mirovnom sporazumu, koje dolazi sa Univerziteta u Banjaluci, pokazalo je da oni smatraju potrebnim ovaj dokument, ali da je nakon 25 godina slabog napretka potrebno i da nešto promijeni.

Prošlo je 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Bosna i Hercegovina se od tada nije mnogo pomjerila u napretku. U postdejtonskom životu se prepliću tri generacije od kojih neke imaju direktan uticaj na život i prilike u BiH, a za neke bi tek trebalo da dođe vrijeme.

Prva poslijeratna generacija je uvela i predvodila sukobljene strane u agresiji i učestvovala u stvaranju Dejtonskog sporazuma. Druga generacija je ona koja je djelovala od 1995. godine na ovamo. Njoj pripadaju svi oni koji su učestvovali u političkom životu i protraćili dvije i po decenije, nisu iskoristili mogućnosti demokratskih promjena, ali su nas uspjeli obeshrabriti i uvjeriti da su one nemoguće.

No, tu su i oni koji su rođeni i socijalizovani nakon Dejtona, u okrilju različitih interpretacija i tumačenja. Različiti stavovi u zavisnosti od toga gdje su živjeli su neizbježni kod ove generacije koja jedina nije učestvovala u crnim procesima, a kakvi su njeni stavovi ispitali su studenti Univerziteta u Banjaluci.

Istraživanje stavova studenata o Dejtonskom mirovnom sporazumu

U anketi je obuhvaćeno 597 ispitanika sa svih univerzititeta u BiH, odnosno Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjaluci, Sveučilišta u Mostaru, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Univerziteta u Zenici, Univerziteta “Džemal Bijedić”, Univerziteta u Bihaću i nekolicina njih sa privatnih univerziteta.

Ovi studenti su živjeli unutar međusobno suprotstavljenih i konfliktnih interpretacija i tumačenja neposredne prošlosti koji sa sobom donose i opasnost od novih sukoba. Kakvi su onda po tom pitanju stavovi onih kojima BiH ostaje?

Više od trećine ispitanika smatra da je Dejtonski sporazum dobro rješenje, odnosno 36,5 posto ispitanika smatra da je ovaj ugovor jedino moguće ili dobro rješenje koje političke elite BiH ne poštuju. S druge strane, krajnje negativan stav uočljiv je kod 18 posto ispitanika, koliko njih smatra da je Dejton loše rješenje i kamen spoticanja razvoju ove države.

Čak 27 posto ispitanika bošnjačke nacionalnosti smatra kako je Dejtonski sporazum prepreka na putu razvoja BiH. Za razliku od njih, odgovor na to pitanje kod pripadnika srpske nacionalnosti iznosi trostruko manje, tek osam posto, dok isti stav dijeli 16 posto ispitanih hrvatske nacionalnosti.

Ovakvi odnosi rezultata sprovedenih među studentima različitih nacionalnih pripadnosti gotovo da preslikavaju dominantne političke narative među konstitutivnim narodima.

Interesantan je podatak da je gotovo jednak broj studenata u Banjaluci i Sarajevu izabrao odgovor koji sugeriše kako je Dejtonski sporazum odraz političke svijesti i da ga je potrebno čuvati.

Čini se da se zvanično mišljenje političkih elita Sarajeva i Banjaluke koje decenijama dominira u javnom prostoru ne podudara sa mišljenjem studenata, pa se postavlja pitanje i legitimnosti stavova političkih lidera među akademskom populacijom.

Istraživanje je obuhvatilo i stav studenata o mogućim rješenjima za funkcionalnu BiH u okviru Dejtona.

Više od polovine ispitanika uvjereno je kako uzrok postojećih problema leži u Dejtonskom mirovnom sporazumu, birajući odgovor da je njegova najznačajnija, a katkad i jedina svrha zaustavljanje rata.

Nadalje, uvjereni su da je nakon 25 godina došlo vrijeme za njegovu modifikaciju. Manji procenat studenata, 13 posto, dalo je potpuno suprotan odgovor, smatrajući kako je Sporazum potrebno čuvati jer predstavlja odraz političke svijesti i različitih nacionalnih interesa.

Zaključno, studenti ne drže do toga da je Dejtonski mirovni sporazum idealno rješenje, ali smatraju ni da nije najveći problem.

Negativan stav studenata prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, bez obzira na kojem univerzitetu studiraju ispitanici, može se vidjeti i iz odgovora na ovo pitanje. Na svakom univerzitetu dominira mišljenje da Sporazum više nije optimalno rješenje, da je samo zaustavio rat i da ovaj akt treba mijenjati.

Ubjedljivo najnegativniji stav izrazili su studenti zeničkog univerziteta na kome tri četvrtine studenata dijeli ovo mišljenje, a zatim slijede Sarajevo, Mostar, Banjaluka, Tuzla i Istočno Sarajevo

Studenti BiH su saglasni i da Dejtonski mirovni sporazum nije ispunio očekivanja. Ovakav negativan stav na svim univerzitetima potvrdjuje pretpostavke iz prethodnih pitanja, da Dejtonski mirovni sporazum očigledno nije položio ispit pred studentima ni na jednom univerzitetu u BiH.

Osim promjene Dejtona, studenti se zalažu i za promjenu samog Ustava države. Čak 68 posto njih smatra da je došlo vrijeme za korjenite promjene akta na kojima počiva BiH.

Na pitanje gdje vide Bosnu i Hercegovinu u budućnosti studenti u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Mostaru je uglavnom nisu vidjeli da će uopšte postojati.

Nešto optimističniji pogled na budućnost zabilježen je na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli i Zenici s tim da ispitanici potonja dva grada više vjeruju u status quo u odnosu na federalizaciju države.

Takođe, rezultati pokazuju da više od polovine studenata u BiH uopšte nije pročitalo sadržaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sarajevski studenti su imali nešto bolji procenat kada je u pitanju iščitavanje teksta, dok su se banjalučki studenti izjasnili da se o Dejtonu informišu putem medija i interneta.

Izvor : BN/Klix